Blagdani

                                                 KOTAČ GODINE - prikaz svih Sabbata





U Wicci se slave sabati i esbati. Sabata je osam i čine kolo godine, njima se slavi priroda i utjecaj Sunca na Zemlju i sve na njoj. Esbati su dani punog ili crnog Mjeseca kojima se slavi Njegov utjecaj na Zemlju i sve na njoj.



SABBATI



Sabati slave dakle Sunce kao simbol Boga. Četiri su velika sabata i četiri mala sabata. Imena i običaji velikih sabata su jače povezana s keltskom kulturom dok su mali sabati jače povezani s germanskom odnosno anglo-saksonskom kulturom.




Godina se dijeli na dva dijela : ljeto - topli dio godine kojime vlada Bog i zima - hladni dio godine kojime vlada Božica. Sabati kojima se godina dijeli na ta dva dijela su Samhain (31. 10.) i Beltane (01.05.), uz njih, velike sabate čine Lughnasad ili Lammas (01.08.) i Imbolc (01.02.). Male sabate čine Yule, Ostara, Ljetni solsticij - Litha i Mabon.



                         Veliki Sabati:                                                  Mali Sabati:


                     SAMHAIN 31.10.-01.11.                               YULE        21.12.
                     IMBOLC    31.01.-01.02.                               OSTARA  21.03.
                     BELTANE  30.04.-01.05.                              LITHA      21.06.
                     LAMMAS  31.07.-01.08.                                MABON   21.09.



Datumi blagdana su naravno različiti za sjevernu i južnu polutku obzirom da prate Zemljinu vrtnju oko Sunca. Važno je napomenuti da Vješticama DAN traje od zalaska do zalaska Sunca pa zato blagdani traju po dva dana po Julijanskom kalendaru.





SAMHAIN

Samhain, kraj ljeta, jedna je od četiri najveće vještičje svetkovine. Nalazi se između jesenske ravnodnevnice i zimskog suncostaja. U doslovnom prijevodu znači 'kralj ljeta'. Ovo vrijeme za vješticu predstavlja novu godinu. Samhain predviđa zimu i govori da dolazi vrijeme kad će se bilje i hrana početi sušiti, odnosno da je žetvama kraj. Ako što ostane na polju, ti se plodovi ne smiju dirati, već se ostavljaju duhovima prirode. To je vrijeme kad duše napuštaju ovaj svijet i reinkarniraju se.  

POVIJEST



Na internetu se na nekim stranicama mogu pronaći podaci da je Samhain ime starog keltskog boga smrti, ne bih htjela tvrditi da su autori takvih stranica u krivu, a ja u pravu, no nisam pronašla neke kvalitetne izvore koji bi tu teoriju potvrdili. Povjesničari religija i kultura te neke od knjiga koje se bave takvom tematikom tvrde da riječ Samhain potječe od Gaeilc (stari Irski) riječi Samhuin, no negdje se tvrdi da ta riječ označava početak ljeta, a negdje da označava kraj ljeta.




U 18. stoljeću Katolička Crkva je donijela odluku da se 1.11. slavi blagdan Svi Sveti. Bio je to dosta pametan potez obzirom da su lokalni pogani i tako već slavili na taj datum. Kad se pogleda engleski jezik, vidi se da je iz All Hallow Mas - misa za sve svete i All Hallows Eve - večer prije dana svih svetih nastala danas jako poznata riječ Halloween kojom nazivamo blagdan koji se slavi u Americi. Taj blagdan ima nekih sličnosti sa Samhainom, no osim što padaju na isti datum i imaju neke slične običaje, Halloween je komercijalni praznik kojemu je cilj prestrašiti dok je Samhain povezan sa duhovnošću i sječanju na pretke. Za Samhain ćete često moći čuti da se naziva i NOĆ SJEĆANJA ili DAN SJEĆANJA. Osim sjećanja na bliske preminule osobe, sjećamo se i svih vještica, druida i drugih pogana kroz povijest koji su bili mučeni i ubijeni.



VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA




U ovom vremenu slavimo Dan svih svetih, jednako kao što su to slavili i Kelti, Egipćani i starosjedioci Meksika, dan kad se sjećamo naših preminulih i kad odajemo počast precima. Stari slaveni su u ovo vrijeme slavili praznik pod nazivom Praznik Babe i Dede.





OBIČAJI
Prvotno se Gozba Mrtvih ("Feast of the Dead") slavila u većini keltskih zemalja tako što bi se ostavljali darovi na oltarima i pragovima za "lutajuće duše mrtvih".
Mnogi od nas i danas nastavljaju ovu tradiciju :
- pali se jedna svijeća i ostavlja se u prozor kako bi pokazala dušama predaka i voljenih osoba put kući;
- postavlja se dodatni stoliac za stolom ili uz ognjište za nevidljive goste;
- zakopavaju se jabuke uz ceste i puteve za izgubljene duše koje nemaju potomaka koji bi se za njih brinuli;
- buši se repa i bundeve i rezbare se u oblik duhova zaštitnika, jer se ova noć smatrala noći magije i kaosa. 



Ljudi su se oblačili u bijelo i navlačili maske od slame ili bi se preodjevali u odjeću suprotnog spola u pokušaju da prevare duhove Prirode.

Ovo je bilo vrijeme klanja stoke za hranu u dugom zimskom periodu. Bilo kakav urod ukoliko je ostao neubran na Samhain bio je tabu tema i ostavljen za poklon duhovima Prirode. Palile su se vatre (nekada nazivane "vatrom kostiju"- bone fires) zbog tradicije da se nakon gozbe kosti bace u vatru kao poklon za zdravlje i mnogobrojnost stoke u Novoj Godini).  Kamenje se označavalo imenima pojedinih osoba i bacalo u vatru pa se vadilo sa zgarišta ujutro. Stanje i izgled pojedinog kamena predskazivalo je kakvu će sreću,osoba čije je ime na kamenu napisano,imati sljedeću godinu.
Vatre u kućnim ognjištima palile su se bakljama iz seoskih lomača,kako bi osigurali zajedništvo,a njihov pepeo se posipavao po obrađivanim poljima za zaštitu i blagoslov zemlje. 



SIMBOLIKA: treća žetva, misteriji tame, ponovno rođenje
SIMBOLI: jabuke, mačke, metle, tikve, fenjeri
BILJKE: pelin, hrast, kadulja, metvica
HRANA: bijela repa, jabuke, tikve, orasi, kuhano vino, pivo, perad, bučnica, kukuruz, biljni čajevi
MIRISI: metvica, muškatni oraščić, kadulja
BOJE: crna, narančasta, bijela, srebrna, zlatna



PREPORUKA



Opustite se i isplanirajte Samhain tako da Vam najbolje odgovara. Možete ga proslaviti sami, meditirajući u svom Krugu, čitajući ili povezujući se sa Bogovima, Elementima ili Prirodom, a možete ga i proslaviti sa obitelji i prijateljima. Možete iskoristiti neke od običaja, a i ne morate, možda baš pokrenete neku svoju tradiciju ili dobijete neku novu ideju kako odati počast mrtvima. Iako Samhain nije Beltane, svejedno pripazite s alkoholom i gdje god bili osigurajte si trijeznog vozača. U slučaju da slavite kod kuće, osigurajte svojim gostima ili smještaj ili siguran prijevoz. 
Svaki blagdan pa i ovaj pokušajte biti sretni i nasmiješeni.








YULE

Yule, početak zime, je prvi mali Sabat u godini. Kao što smo na Samhain slavili smrt tako sada slavimo rođenje. Za stanovnike sjeverne polutke, Yule je zimski suncostaj, vrijeme najduže noći i najkraćeg dana, dok je za južnu polutku ljetni suncostaj, vrijeme najkraće noći i najdužeg dana. Yule slavi rođenje Boga Sunca koji ponovno počinje rasti i jačati što vidimo već u prvom sljedećem danu nakon Yule-a kada noć postaje ponovno sve kraća, a dan sve duži. U to vrijeme slavimo obitelj i povezanost u njoj, okrečući se najmađima. Donosimo mir i ljubav gdje god da dođemo, a one koji dolaze k nama dočekujemo vedra duha i raširenih ruku.


POVIJEST

U doslovnom prijevodu sa Starog Nordijskog, značenje riječi Yule je gozba ili kotač. Na sjevernoj polutci povijest proslave Yule-a je dugačka, mnogi bogovi baš na taj dan slave rođendan, neki od njih su: Ra, Chronos, Lugh, Mirthra i Odin. Upravo je stari rimski bog Mirthra razlog zašto se danas Yule slavi u slično vrijeme i sa sličnim običajima kao i Božić :) 


U četvrtom stoljeću, točnije 312. godine je rimski car Konstantin, koji tada još nije bio Kršćanin (postati će to 337.) proglasio Rim kršćanskim gradom. Učinio je to nakon razgovora sa tadašnjim Papom Juliusom prvim, jer je smatrao da će pod Kršćanstvom uzdignuti Rim. Papa Julius prvi odlučio je da je najbolje 25. prosinca proglasiti rođenjem Krista kako bi se Pogani lakše preobratili jer su i tako u to vrijeme slavili rođenje Boga Mirthe. Bila je to neobična odluka obzirom da svi tekstovi iz Biblije ukazuju da Krist nikako nije mogao biti rođen u zimskim mjesecima. U Evanđelju po Luki gdje se govori o pastirima koji su čuvali svoja stada ovaca kada su vidjeli zvijezdu na nebu i odlučili je sljediti, ne možemo prihvatiti da je bio dvanaesti mjesec ako znamo da su se stada vraćala sa polja već u desetom mjesecu radi vremenskih uvjeta, no osim toga, gledajući datum Marijina začeća 8.prosinca kojeg je kao dogmu proglasio Papa Pio deveti 1854. također zaključujemo da Isus nikako nije mogao biti rođen 25.12. Stavimo na stranu Kršćane, Yule se u današnje vrijeme slavi gotovo na isti način na koji se slavio prije tisuće godina, veličajući ponovno rođenje Boga.



VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA


Rimljani su na zimski suncostaj slavili blagdan Saturnalia, Egipćani su slavili kruženje božice Izide sedam puta oko svetišta boga Ozirisa. Hinduisti od 21-25 slave Pancha Ganapati, festival u čast Ganeshe, Židovi slave Hanukkah, a Perzijanci Yalda-u 21.12. kao rođenje Boga svjetla. Gotovo sve religije, one sa duljom i one sa kraćom povjesti kao i one sa manje ili više svojih sljedbenika, u ovo doba godine slave rođenje nekog boga ili slave život i svjetlost.

U nekim kulturama Poganstva pa tako i u nekim kulturama Wicce, Yule po keltskoj legendi predstavlja i borbu dvaju kraljeva, Oak i Holly (hrast i božikovina) koji predstavljaju dualitete Rogatog Boga. Oak svaki Yule porazi Holly i vlada do Lithe kada ponovno dolazi Holly i sada pobjeđuje pa vlada do Yule-a. Bore se za naklonost Božice i vladavinu nad svime. 
OBIČAJI



U ovo vrijeme kada slavimo rođenje Boga i svjetlost, stanove posebno ukrašavamo bojama vezanim uz Yule, prikupljamo energiju i dobru volju, slavimo i veselimo se. Mnogi od nas u kuće unose drvo, češće listopadno nego vazdazeleno za razliku od Kršćana, kako bi ga zaštitili od hladnoće. To drvo kitimo i po završetku razdoblja slavlja ga ili vraćamo u prirodu (ako smo ga imali u tegli) ili ga spaljujemo kako bi se energija mogla preobraziti u neko drugo stanje, vraćamo je elementima. Običaji nam nalažu da Yulsko deblo i drvo, ovisno što odaberemo, mora biti poklonjeno ili posuđeno iz šume vlastitim rukama, nikako ne kupljeno. Uz deblo ili panj, koji su često preveliki za današnje stanove, koristi se manji, simbolični prikaz gdje se u manjoj grani izdube rupe i stavljaju svjeće u bojama Yule-a. Bilo koje drveno postolje ili tanjur također mogu poslužiti. Često se i peče tradicionalni kolač u obliku Yulske cjepanice.
Potrebno je razmišljati o našim životima i načinima na koje ih vodimo, treba gledati na budućnost i postavljati si nove ciljeve koje želimo postići.




SIMBOLIKA: rođenje Sunca, planiranje budućnosti, svjetlost
SIMBOLI: Yulske cjepanice ili deblo sa tri svijeće, Yulsko deblo kao kolač, košare s voćem, vjenčići od zimzelenih grana, božikovina

BILJKE: jasen, čičak, božikovina, imela, vazdazeleno drveće, lovor
HRANA: voće, orasi, svinjetina, puretina, jabukovača, kuhano vino, kolači
MIRISI: cedrovina, cimet, tamjan
BOJE: crvena, zelena, zlatna, srebrna




PREPORUKA



Kako bi što kvalitetnije proslavili Yule, preporučam da si uzmete dovoljno vremena da razmislite o sebi i svome životu. Nekima je dovoljno nekoliko dana, a nekima će trebati i nekoliko tjedana, bitno je ne žuriti već pažljivo razmisliti o tome što želite od života, koji su to ciljevi koje želite postići. Kada krenete sa postavljanjem ciljeva, krenite od onih manjih, a tek onda postupno povećavajte ciljeve dok ne dođete do najvećih. Nemojte se zaboraviti za svaki postignuti cilj i nagraditi.
Bez obzira da li Yule slavite sami ili u društvu obitelji i prijatelja, osmislite obred kojim ćete zahvaliti elementima i bogovima za snagu i ustrajnost koju su Vam podarili. Sve što imate, rezultat je vaših odluka i postupaka, elementi i bogovi su vas u tome samo pratili.
Izdvojite barem jedan dan ovog mjeseca i otiđite u prirodu, pogledajte biljni svijet kako izgleda sada i dajte mu malo svoje energije kako bi preživio ove hladne mjesece.
Ukrasite svoje domove bojama Yule-a i sretni dočekajte rođenje Svijetla.
Pripadnicima drugih religija čestitajte njihove blagdane i živite kao i ostatak godine, u toleranciji i miru čak i sa onima sa kojima se ne slažete baš uvijek u mišljenjima i načinu života.
Blagoslovljen Yule!









IMBOLC


Imbolc je drugi veliki sabat u godini i njime slavimo ponovno bujanje života i svijetla kako u prirodi tako i u nama. Kada dobro otvorimo oči vidimo prve klice biljaka koje se polagano bude, a naš duh to sa nestrpljenjem iščekuje jer zajedno s njima i mi rastemo. Ovo je dan na koji su se kroz povijest mnogi inicirali u Wiccu, ali i druge poganske religije i kulture. Iniciralo se u kovene sa posebnim ceremonijama, a vještice koje prakticiraju vjeru same su u ovo doba radile svoje prve rituale, rituale samoinicijacije, u kojima su se predavale elementima i bogovima s kojima će nakon toga zajedno raditi, živjeti i rasti. Čak i u današnje vrijeme, mnogi biraju upravo ovaj dan kako bi odbacili svoj prošli život, a budući posvetili Prirodi i energiji. 

POVIJEST


U doslovnom prijevodu sa Starog Nordijskog, Imbolc znači "u trbuhu" i često se povezuje sa laktacijom ovaca u čijim se trbusima nalazi mlada janjad koja će uskoro biti rođena. Božica i zaštitnica ovog sabata je Brigita koja je u irskoj kulturi bila jedna od najmoćnijih božanstva. Kroz povijest se Njeno ime djelomično prilagođavalo no u svim kulturama prikazivana je dao Djevica ili Djeva, najčešće mlada djevojka, neudana, predstavnica svijetla. Brigit, kao nositeljica svijetla, se nikada nije povezivala direktno sa Suncem već sa unutarnjim svijetlom, vatrom i energijom. Wicca ju također slavi kao mladu ženu koja je prvi oblik Trostruke Božice, nakon nje dolaze Majka i Starica. Osim zaštitnice svjetla, Brigit je i zaštitnica pjesnika i kovača. Pjesnika jer su u davna vremena kroz pjesme pričali i podučavali, pa se Ona veže i uz poučavanje, profesore i mentore, a kovače jer su oni izravno radili sa Njenim elementom, vatrom.

VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA


U Engleskoj ju se danas smatra božicom-ratnicom Brigantiom koja predstavlja pravdu i autoritet, a smatraju je i zaštitnicom Engleske. Katolička Crkva ju je kao i mnogo drugim poganskih bogova prisvojila kao svoju sveticu koja je najviše bila štovana u Irskoj gdje je od Nje jedini popularniji bio sveti Patrik, no u današnje vrijeme više se ne smatra sveticom nego se prisjeća pročišćenje Djevice Marije. U katoličkim kalendarima, 1.2. se slavi Brigita koja još uvijek nije maknuta iz kalendara, a 2.2. se slavi Svijećnica, Prikazanje Krista ali i Pročišćenje njegove majke Marije. Prvotno se na taj dan slavilo samo pročišćenje Marije, naime, po starom zakonu, svaka žena koja je rodila muško dijete bila je nečista sljedećih sedam dana, a trideset i tri dana se pročišćavala u konačnici dolaskom u hram i prinošenjem žrtve u obliku janjeta ili goluba. Sve do drugog Vatikanskog koncila se 2.2. slavio kao dan kada se Marija pročistila, no na tom koncilu je donešena odluka kako će se ubuduće taj dan povezivati sa prikazanjem Isusa, odnosno danom kada su Josip i Marija prvi put doveli Isusa u hram kako bi ga pokazali svećenicima (nešto kao današnje krštenje djece ali bez krštenja). Tada je odlučeno da to neće biti Marijin blagdan nego Isusov i da će se ubuduće povezivati sa blagoslovom djece i paljenjem svijeća u tu svrhu, tako da se danas umjesto "Prikazanja Gospodinova" koje i dalje stoji u katoličkim kalendarima svejedno češće koristi izraz Svijećnica, a na svakom krštenju djeteta kumovi kršteniku pale posebnu svijeću za vrijeme primanja sakramenta koja predstavlja svijetlo koje Isus unosi u njihove duše i čisti ih od istočnog grijeha.

OBIČAJI


Svi običaji koji se prakticiraju vežu se uz Brigitu i svijetlost, naravno uz blagoslov prirode koja se budi. Izrađuju se lutkice od slame ili križevi u čast Božice, no ti isti križevi se povezuju i sa starim ritualima pripremanja pšenice koja će se uskoro sijati, a sam križ od pšenice često predstavlja i krug godine odnosno Sunca koji služi kao simbol blagostanja u sljedećoj godini koja će plodno roditi i biljem i životinjama. 
Na ovaj dan često se detaljno čiste kuće kako bi se "pomelo" staro i dočekalo novo vrijeme, a mnogi od nas upravo u ovo vrijeme pročišćavaju domove pomoću Elemenata.
Još jedan od simbola Imbolca je i plug pošto će se uskoro početi orati i sijati sjeme biljaka na proljeće. Nekada su sa plugom maskirana djeca išla od kuće do kuće i tražila novac ili hranu, kada bi ih netko odbio, preorali bi mu dvorište. Ovo je ujedno i jedna od teorija o nastanku različitih fašničkih tradicija. Osim nošenja pluga po kućama, u današnje vrijeme praktičnije je plug ili bilo koji drugi alat kojim kopamo ukrasiti vrpcama i zajedno sa nešto hrane i vode ostaviti ispred vrata kako bi ga elementi i elementali blagoslovili.
U ovo vrijeme u obredima koje radimo bez obzira radili ih sami ili s dragim ljudima, posvećujemo nove ideje, maštu, naume i znatiželju. U domovima palimo svijeće na svim stranama svijeta ili kutevima u čast ponovnog rođenja Sunca, a tradicionalno se i pale pa gase i ponovno pale vatre u ognjištima kao simbol ponovnog rođenja svjetla i života.


SIMBOLIKA: Čistoća, rast, plodnost
SIMBOLI: Svijeće, plugovi, križevi od slame i lutkice, bijelo cvijeće
BILJKE: Bosiljak, perunika, kupina, vrijesak, bilo kakvo bijelo ili žuto cvijeće
HRANA: Sjemenke tikvi, suncokreta ili maka i sva jela od njih, kruh, grožđice, mlijeko i mliječni proizvodi
MIRISI: Bosiljak, cimet, vanilija, mirisna smola
BOJE: Bijela, žuta, zelena i smeđa

PREPORUKA


Najbolji način kako proslaviti rođenje prirode je posjetiti ju. Ponesite fotoaparat ako ga posjedujete i potražite u prirodi prve znakove života nakon zime. Otvorite um i prenesite na papir u riječi ili slici svoje misli o prirodi, ponovnom rađanju i rastu. Očistite svoje domove, ali i sebe. Meditirajte i pripremite se za nove planove kojih se trebate držati. Poradite na meditaciji i povezivanju sa elementima i bogovima, primite ih u svoje živote i zahvalite na vodstvu i snazi koje vam pružaju i zapalite mnogo svijeća, probajte ne koristiti umjetnu rasvjetu na ovaj dan već isključivo svijeće no budite oprezni i nikako ih upaljene ne ostavljajte bez nadzora a prostor oko njih osigurajte sa nezapaljivim materijalima, a posebice izbjegavajte paliti ih na prozorima ako na njima imate zavjese ili dekor.
Na kraju, ne zaboravite čestitati vašim prijateljima Kršćanima Svijećnicu jer jedino dajući toleranciju, ljubav i mir možemo i primiti iste od drugih.
Blagovlovljen Imbolc!





OSTARA
Ostara je drugi mali sabat u godini koji slavi proljeće i sve vezano uz njega. Gledamo kako se snijeg topi i kako se čitava priroda potpuno budi. Sve počinje cvasti, životinje izlaze iz svojih zimskih brloga i snova, a neke biljke se već počinju sijati. To novo rođenje je jedan od aspekata ovog sabata pa se tako povezuje sa simbolima jaja iz kojih će se izleći pilići, mladih cvijetova iz kojih će kasnije nastati plodovi i novorođenčadi. Ovo je vrijeme kada se Boginja prvi puta počinje slaviti kao Majka, a ne kao Djevica zbog svoje trudnoće no mnogi je i dalje slave kao mladu djevojku sve dok ne rodi. Na zadnji sabat Imbolc, Ona je bila čista i bijela djeva koja nam je donijela svijetlo, a na ovaj sabat dolazi nam u obliku trudnice koja je začela sa mladim bogom Suncem. Često se prikazuje crvene vatrene kose obavijena u zelenilo, sa zečevima i cvijećem u naručju. U ovo vrijeme spajanja boga i boginje dan i noć su jednako dugi i obilježava se proljetna ravnodnevnica.

POVIJEST
Sama riječ Ostara potječe od Germanske božice proljeća i zore, Eostare. Njeno ime potječe od riječi vezanih za zoru i zrake Sunca koje dolaze sa istoka. Smatra se da je ženski hormon estrogen također dobio ime po njoj. Eostara je boginja plodnosti, a simboli koji se vežu uz nju su jaja i zečevi. Legende nam govore da je pronašla ranjenu pticu u snijegu i kako bi joj pomogla da preživi zimu, pretvorila ju je u zeca. Ta pretvorba ipak nije bila potpuna pa je zec imao mogučnost snesti jaja. Iz svoje zahvalnosti prema boginji, jaja je ukrasio i poklonio joj ih na dar. Boginji su se obojena i ukrašena jaja toliko svidjela da ih je odlučila podijeli sa drugima i pretpostavlja se da do danas bojimo jaja na ovaj sabat upravo zbog tog događaja. Zec, kako bi udovoljio željama boginje da i ljudi osjete veselje obojenih jaja je tada krenuo po svijetu ostavljajući ih ljudima. Danas se u mnogim zemljama ovaj običaj slavi i djeca na poklon dobivaju ukrašena jaja ili ih traže po dvorištu i kući dobivajući na taj način ne samo jaja na poklon već i iznenađenje i sreću kada ih osobno pronađu.

VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA
Vještice koje prate Grčku tradiciju u ovo vrijeme slave Perzefonin povratak iz Hada, Keltska kultura nam donosi Olwen koja kada hoda, iz njenih otisaka u zemlji počinje rasti i cvijetati bilje. Babilonska kultura nam donosi boginju ljubavi, prokreacije i rata, Ishtar. Najpoznatija priča o Ishtar je njezino oslobođenje mladog ljubavnika Tammuza iz svijeta mrtvih. Podzemljem je valdala njena sestra Eresh-kigel, boginja smrti i neplodnosti. Kada je Ishtar došla pred vrata podzmelja počela je vrištati da će osloboditi sve duše ako joj se ne da prilika da uđe i iznese molbu za Tammuza. Kako bi prošla kroz prva vrata morala je skinuti krunu, a pred svakim sljedećim vratima po jedan komad nakita pa odjeće sve dok pred zadnjim, sedmim vratima nije bila potpuno gola. Sestra joj je naposljetku odobrila želju, Ishtar se polako vračala kroz vrata i dobivala natrag svoju odjeću i nakit, a kada se vratila u svijet, Tammuz, i čitava priroda koju je on predstavljao, je bio ponovno živ. Blagdan kojim se povratak Tammuza i Istar slave naziva se "Dan sreče" i svake godine obilježava se oko proljetnog ekvinocija. 
Sumeranska verzija boginje Ishtar je boginja Inanna koja se također spuštala u podzemlje, ali kako bi posjetila sestru Eriskegal koju je nedavno napustio muž. Inanna se također morala svlačiti pred svakim vratima i kada je konačno došla gola i ranjiva pred sestru, ona ju je, ljuta zbog dugog neposječivanja, ubila na mjestu. Kada je Inannin otac Enki vidio da mu dugo nema kćeri, od gline ispod noktiju je napravio dva mala bića i poslao ih sa hranom i vodom života po kćer u podzemlje. Inanna je spašena no dogovor sa sestrom je bio takav da se mora svake godine ponovno spuštati u podzemlje.
Dinastija perzijskih kraljeva Achaemejaca slavila je proljetnu ravnodnevnicu sa blagdanom No Ruz što znači "Novi dan" kojim su slavili nadu i preporod. Mnoge zemlje Perzije i danas slave ovaj blagdan, a pretpostavlja se da on korijene vuče iz Zoroastrianizma. Priča o rimskom bogu Mithri vrlo je slična sa pričom o Isusu jer je Mithra rođen u dvanaestom mjesecu, a uskrsnuo je na proljetnu ravnodnevnicu. Osim Mithre Rimska kultura nam donosi i Cybele i njenog sina Attisa koji je se svake godine ponovno rađa u ovo vrijeme. 
U centralnoj Americi, narod Maya je na svaku proljetnu ravnodnevnicu slavio "Povratak zmije Sunca". Na ravnodnevnicu se naime pri zalasku Sunca za centralnu piramidu El Castillo, po stepenicama koje vode u nju pojavljuje sjena koja podsječa na zmiju.


Židovi u ovo vrijeme slave Pashu i blagdan beskvasnih kruhova kojima iskazuju zahvalnost za izbavljenje iz egipatskog ropstva. Za vrijeme svečanog obroka običaj je da se jede beskvasni kruh, janje i kiselo zelje. Kršćanski blagdan Uskrs zbog računanja datuma obilježavanja često mnoge zbunjuje. Na Nicejskom saboru 325. godine sve crkve su se složile da se Uskrs slavi na prvu nedjelju nakon punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Kada je papa Grgur XVII. reformirao kalendar na zapadu dogodila se razlika od nekolika dana između slavljenja tog blagdana zapadne i istočne crkve, ipak postije godine kada se blagdan poklopi na isti dan, to se dogodilo 2004.,2007.,2010., i 2011. godine. 
Po vjeruovanjima u izvještaje evanđelista, Isus je razapet 14. nisana, prvog mjeseca u hebrejskom kalendaru po Starom zavjetu, kada je uvijek bio puni Mjesec, a uskrsnuo prvu nedjelju nakon toga. Sve do Nicejskog sabora neke su crkve slavile Uskrs na 14.nisan, a neke na prvu nedjelju nakon njega. Kršćanstvu je ovo najveći blagdan, mnogo veći od Božića jer definira njihovu vjeru u spasenje po Kristu koji je za njih umro na križu i uskrsnuo.

OBIČAJI
Za ovaj sabat običaj je ukrašavati jaja raznim bojama i simbolima. Na njih se često ucrtavaju simboli boginje i pentagrama. Nosi se zelena boja, šeće se prirodom, promatraju se i proučavaju ptice. Rituali koji se rade su vezani za početak novih projekata, stvaranje, nove stvari. Na Imbolc smo se riješavali starih navika, napuštali neke stvari i pročistili se, a na ovaj sabat se rađaju ideje i planovi u nama, ponovno se na čistom tlu pojavljuju novi oblici energije. Sijemo bilje, ali i dobre odluke. Običaj je na ovaj sabat nositi neki komad nove odjeće ili nakita i započinjati novo razdoblje u životu. 


SIMBOLIKA: Plodnost, rođenje, počeci, seksualnost,
SIMBOLI: Obojena i ukrašena jaja, zelena odjeća, zečevi, leptiri, proljetno cvijeće
BILJKE: Ljubićica, iris, narcis, sve proljetnice, cedar, kamilica, djetelina
HRANA:Mliječni proizvodi, sjemenke, lisnato zeleno povrče, riba, jaja, peciva
MIRISI: Jasmin, jagoda, ruža, lotus, magnolija, lavanda
BOJE: Zlatna, zelena, žuta


PREPORUKA
Na ovaj sabat započnite sa novim stvarima u svom životu. Preispitajte se što bi novoga mogli postići na fizičkom i duhovnom planu. Ne propustite posjetiti prirodu i pogledati ptice i biljke u njoj kako ponovno veselo kreću u život. Ukrasite jaja simbolima elemenata i bogova, nacrtajte na njima pentagrame ili simbole Runa. U svoj dom unesite cvijeće, a ako ste u mogućnosti posijte prve biljke ovoga proljeća. Napunite se čistom energijom i krenite u nove uspjehe. Proslavite plodnost boginje i snagu mladog boga sami ili sa prijateljima, pjevajući i radujući se novom životu i mladosti. Odvojite malo vremena i posvetite se meditaciji u svrhu mira i ljubavi među svim religijama i narodima. Probudite mir u svojoj obitelji, prijateljima i svima oko sebe.




                                               

BELTANE 

Beltane je treći veliki sabat u godini, a mnogi ga smatraju najvećom svetkovinom u paganskim kulturama. Priroda oko nas je živa i vesela, razigrana, a bogovi se u potpunosti spajaju. Na zadnji sabat bog i božica su se sa jednakom duljinom dana i noći predstavljali kao ravnopravni, a na ovaj sabat oni doslovno postaju jedno, spajaju se. Slavimo njihovo vjenčanje i jednu energiju koja se sada sastoji i od boga i od božice. Slavimo spajanje različitosti i slavimo energiju koja je u svemu pa i u nama. Unatoč mišljenjima kako je Samhain "Noć Vještica", Beltane je noć i dan Vještica, a Samhain je proslava nove godine. Na Beltane je poznato kako teku velike količine alkohola, kako se jedu kolači u nezamislivim količinama, peku se roštilji, pjeva se, pleše ,skače preko vatre i igra sa trakama na majskom stupu. Ovaj sabat se slavi u obilju jer i predstavlja obilje, a usko je vezan uz seksualnu energiju bez koje ne bi bilo života.

POVIJEST
Sama riječ Beltane nastala je od dvije riječi, Bel ili Belonos je Keltski bog Sunca i života, i riječi tinne ili tene koja znači vatra pa tako obzirom na njih imamo sunčanu-vatru, životnu-vatru, vatru-života, svijetlu- vatru i ostala objašnjenja za ovaj sabat. Danas Beltane zajedno sa Samhainom predstavlja dvije velike prekretnice u godini, no njegova povijest seže još u pretpovijesna doba jer su ljudi oduvijek pozdravljali ljeto, slavili obilje i seksualnu energiju koja osigurava opstanak vrste. Kelti su u ovo vrijeme slavili plodnost bogova i često im prinosili žrtve u raznim oblicima, palili su vatre, a stoku su kako bi ih blagoslovili vukli kroz dim koji bi od vatri nastajao. Stari Rimljani koji su nam dobro poznati da su u "velikom stilu" slavili, u ovo vrijeme su odavali počast Larima, duhovima i zaštitnicima kuća i ognjišta, slavili su i Floraliu, blagdan od tri dana seksualnog uživanja sa svima gdje se na sebi nosilo samo cvijeće u kosi. Kada su ta tri dana završila, stoka bi se pustila u Circus Maximus i bila bi posipavana sa grahom kako bi se na taj način osigurala njihova buduća plodnost. 2.5. Rimljani su slavili festival Bona Dea, festival u čast vatre. Grci su slavili Artemidu i Atenu, a u paganskoj prošlosti za ovaj sabat se uvijek pojavljivao i Green Man odnosno Zeleni Čovjek koji se povezuje sa Cernunnosom.

VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA
U današnje vrijeme u petom mjesecu je jako malo vjerskih blagdana, peti je mjesec nekako rezerviran za državne praznike i slično koji se temelje na povijesnim događajima vezanim za države, nacije, kulture i skupine. Od većih događaja ističu se PRAZNIK RADA koji se poklapa sa Beltaneom i CINCO DE MAYO koji je 5.5. Praznik rada nema veliku povijest niti ikakve sličnosti sa Beltaneom po pitanju svrhe neke proslave, no ima sličnosti sa načinom proslave. Praznik rada je nastao 1886. godine kada je u Chicagu 80 000 radnika prosvijedovalo i borilo se za ono što imamo danas, tri osmice. Osam sati rada, osam sati odmora i osam sati za bilo što. U tim prosvjedima osmero je ljudi pogubljeno vješanjem, a mnogi drugi su izgubili živote u demonstracijama. U spomen na sve naše pretke koji su se borili za prava koja mi imamo danas, prvi svibnja je Međunarodni praznik rada i slavi se u gotovo svim zemljama Svijeta. U Hrvatskoj se počeo slaviti 1890., a do danas se na taj dan odlazi na druženja u prirodu ili kod prijatelja, roštilja se, pjeva, veseli, a u mnogim gradovima gradolnačelnici organiziraju besplatno dijeljenje hrane.
Cinco de Mayo se slavi u Meksiku i Americi. Na taj dan slavi se pobjeda nad Napoleonom i njegovom vojskom u bitci kod Pueble. Jedan od načina proslave su i šarene parade u kojima se pjeva i pleše. U Kršćanstvu se u petom mjesecu slavi Uzašašće Kristovo koje dolazi na razne datume obzirom da ovisi o Uskrsu koji također mjenja datume. Uzašašće se slavi 40 dana nakon Uskrsnuća pa se nekih godina poklopi i sa 1.5. na koji se inače slavi svetac Josip Radnik.

OBIČAJI
Jedan od običaja je paljenje vatre i preskakanje iste. Mladi ljudi su je preskakali kako bi našli partnera, putnici kako bi si osigurali sigurna putovanja i slično. Danas se i dalje pale vatre i preskaču se misleći na nešto što želimo ostvariti. Mladi ljubavnici obično su noć proveli u šumi slaveći seksualnu energiju. Jedan od simbola je i veliki majski stup koji simbolizira falus koji ulazi u zemlju. Ukrašuje se trakama u raznim bojama pomoću kojih se pleše pa se one na taj način pletu oko stupa i također simboliziraju ženski spolni organ oko muškog spolnog organa u erekciji. Običaj koji je najbitniji je Great Rite. Ovdje se kroz seks spajaju energije no to je više od samog seksualnog čina. Nekada se za vrijeme proslave Beltanea održavao ritualan seks unutar kruga, danas se to simbolički prikazuje stavljanjem mača ili bodeža u kalež gdje bodež simbolizira muško, a kalež žensko. Oko i za vrijeme ovog sabata se preporuča što više seksualnih odnosa između partnera, a predlaže se i masturbacija. U nekim paganskim tradicijama na Beltane se bore dvije kraljice, Kraljica Maja i Kraljica Zime, vrlo slično kao borba bogova na Yule, također postoje i tradicije koje Beltane povezuju sa vilama kojima se ostavlja cvijeće i hrana. Na ovaj blagdan se često koriste zvona, ona se osim u ritualima koriste i čitavi dan, nekoliko manjih se veže oko gležnja pa se čuju dok hodamo i plešemo. To su takozvana Morris Bells koja potječu iz 19. stoljeća u Engleskoj kada su se koristila u plesu oko Majskog stupa. Proslave su obično na otvorenom, u prirodi i sa mnogo ljudi no to ne znači da ne možete i sami proslaviti.
Na ovaj sabat slave se različitosti i obilje u tim različitostima, jedna energija u različitim oblicima koji su svi jednako vrijedni i lijepi, a sada se spajaju u jedno. Vrlo je često da se na ovaj sabat skupljaju ljudi drukčijih stavova, religija i kultura i razmjenjuju mišljenja i običaje. U dobrom duhu i veselju se zajedno radi i slavi život, slave bogovi, svi bogovi, koji su sada jedno. Ovo je doba kad nadilazimo naše razlike i prihvačamo ih kao blagoslov, zajedno pjevamo, plešemo i veselimo se životu i energiji u svemu. Slavi se seksualna energija koja nam donosi obilje u biljnom, životinjskom i ljudskom pogledu. Slavimo sve što vidimo, dotičemo, čujemo i okusimo, slavimo sami sebe, svoje pretke, svoju buduću djecu kao svoje naslijeđe, muško i žensko, spajanje, različitosti i jednu energiju koja je sve.

SIMBOLIKA: plodnost, ljubav, ujedinjenje, različitosti, napredak, obilje
SIMBOLI: majski stup, šarene trake, vatre, zvona
BILJKE: jaglac, glog, ruža, breza, jasen, jorgovan, bršljan, ljiljani, tratinčice, maslačci
HRANA: med, žitarice, mliječni proizvodi, voće, sladoledi, povrtne juhe, piletina
MIRISI: ruža, jorgovan, vanilija, mošus
BOJE: jarke boje, crvena, tamno zelena, bijela

PREPORUKA
Pazite sa alkoholom. Pazite sa alkoholom. Pazite se alkoholom. 
Bilo bi izrazito glupo da nakon proslave života poginete u prometnoj nesreći, zar ne? Osigurajte si trijeznog vozača, veselit ćete se i uživati u obilju hrane i pića no pazite na svoju i tuđu sigurnost. Ponašajte se odgovorno prema sebi i svom tijelu jer to isto tijelo na ovaj sabat slavite pa ga nemojte zanemariti.
Ako imate sreće pa poznajete druge ljude sa sličnim stavovima, organizirajte se, proslavite zajedno ovaj sabat, ako ne znate, možda je ovo pravo vrijeme da ih upoznate. Raspitajte se, potražite skupine pagana na internetu i pitajte ih da li se organizira nešto za Beltane. Sigurna sam da ćete dobiti pozitivan odgovor :) Pazite gdje palite vatru u prirodi i uvjerite se da je u istinu ugašena kada napuštate mjesto proslave. No naravno, ljudi su različiti i tu različitost treba poštivati, možda Vi ne želite sa drugima slaviti, to je također u redu. Proslavite sami, uživajte, počastite se sa nečim novim, probajte neki novi recept ili posjetite neko mjesto u prirodi koje do sada niste. Budite veseli na ovaj dan i svaku osobu koju vidite dočekajte sa smješkom. 
BLAGOSLOVLJEN VAM I RADOSTAN BELTANE!!"



                                                 
LITHA


Litha pripada skupini manjih sabata i kao takav je predzadnja u kotaču godine, nakon nje, od manjih sabata slijedi još samo Mabon. Drugo ime za ovaj sabat je Midsummer (Sredina ljeta) i dolazi iz starog kalendara prema kojemu je ljeto počinjalo na Beltane 1.5. a završavalo na Lammas 1.8., prema takvom kalendaru 21.6. je točno sredina ljeta, sa najdužim danom u godini nakon kojega su dani opet sve kraći i kraći. Litha slavi obilje, Sunce i plodnost i okičena je svijećem i žarkim toplim bojama. Na ovaj sabat slavimo roditeljsku ljubav je Boginja je trudna nakon Beltanea, slavimo Bogove kao roditelje pa se tako i svojih roditelja prisjećamo, ali i djece za koju se trebamo brinuti. Tople boje ovdje označavaju skrb prema drugima i nježnost koju trebamo pokazivati prema ljudima, životinjama i biljkama. Sunce je visoko na nebu i nježno se brine za nas pokazujući nam da slijedimo Njegov primjer brinući se na isti način za druge. Ovo je vrijeme idealno za divinacije i rituale Vezivanja ruku u kojima se jedni drugima obvezujemo i jedni za druge vežemo kao što su Bog i Boginja vezani jedno za drugo.

POVIJEST


Sama riječ Litha dolazi iz starog engleskog jezika u kojem je označavala dva mjeseca, šesti i sedmi. Anglosaksonski redovnik Bede za Lithu je 725. godine rekao da predstavlja nježnost i navigaciju jer u tim mjesecima izrazito je lagano ploviti jer more je mirno, a vrijeme vedro. Ne postoji agrikulturalno društvo koje nije obilježavalo ovaj dan kada je Sunce bilo u zenitu i dan najduži, čak i riječ solsticij dolazi od latinske riječi soltitium koja u prijevodu znači "Sunce stoji mirno". U mnogim kulturama rađeni su kameni krugovi poput Stonehenge-a koji su orjentirani tako da je naglašen izlazak Sunca na dan solsticija. Stari Kelti na ovaj su dan palili velike vatre kojima su slavili prostor između Zemlje i Neba, a na prostorima diljem Europe slavila se Vatra i Voda. Veliki kotači zapaljeni su na brdima i pušteni da se otkotrljaju u rijeke ispod njih. Za to postoje dva objašnjenja, jedno od njih je prikaz da od ovoga dana Sunce ponovno počinje slabiti, a drugo je balans između Sunca i kiše jer ovom vremenu česte su i suše, a poljima je trebalo i vode koja je jedina ublažavala vrućine i predstavljala ravnotežu sa vrućinom koju je Sunce donosilo sa neba.

VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA


U ovo vrijeme Rimljani su slavili božicu Juno ženu boga Jupitera. Juno je božica žena, plodnosti i rađanja, a povezuje ju se i sa menstrualnim ciklusom, osim nje slavljena je i božica srca i ljubavi Vesta kojoj su u hramovima ostavljali hranu osam dana kako bi ona tada blagoslovila ljude hranom. U ovo vrijeme kršćani slave Tijelovo - svetkovinu presvetog tijela i krvi Kristove. Jedna je redovnica sv.Julijana u 14. stoljeću imala viziju mjeseca sa mrljom, a protumačila je to kao crkvu sa mrljom jer joj u ovo vrijeme nedostaju blagdani, ako bi se o tom tumačenju vizije dalo diskutirati, Tijelo je postalo blagdan u kojemu se gleda u hostiju iz čega se vidi povezanost ne samo sa paganizmom nego sa svim ostalim blagdanima na ove dane, blagdanima velikog i žarkog Sunca. Kršćani u ovo vrijeme hostiju nose u povorkama i gledaju u nju visoko iznad njih, podižu je iznad glava i slave kao prikaz Krista u tijelu i krvi jer smatraju da je efekt gledanja u posvećenu hostiju isti kao i kod pričešćivanja.

OBIČAJI


U nekim paganskim tradicijama na Lithu se kao i na Yule slavi borba dva kralja; kralja božikovine i kralja hrasta (Oak i Holly), no za razliku od Yula, na Lithu pobjeđuje kralj božikovine koji vlada do Yula kada dolazi do ponovne borbe u kojoj pobjeđuje Hrast i vlada ponovno do Lithe. Ovo je vrijeme idealno za magijske radove i slavljenje ljubavi pa su česta vjenčanja i vezivanja ruku. Obzirom da čitava priroda cvijeta i slavi Sunce, često se u ovo vrijeme blagoslivljaju i daruju ljubimci i životinje, a zabranjeno je darivanje vatre (svijeća), spavanje izvan doma i zanemarivanje životinja. Za Lithu je zanimljivo što slavi i rad i odmor pa je tako bitno u rituale uključiti neki oblik rada, ali i neki oblik igre. mnogo je običaja koji se vežu za ovaj sabat, jedan od njih je i prikupljanje pepela kada se vatra ugasi, od njega se tada rade amuleti i talismani i nosi se sa sobom za sreću, također, može ga se i posipati po zemlji oko biljaka kako bi one bile plodnije. Drugi običaj se veže uz vile i božicu Freju koje možemo vidjeti na Lithu ako sjedimo u kamenom krugu ili labirintu. Postoji još jedna veza sa kamenjem, kamen se nosi u ruci tokom rituala sa vatrom i njega se usade naše želje i nade, tada se triput prođe oko vatre i baci ga se u nju, a obzirom da Litha nije vezana samo uz Vatru već i uz Vodu, potrebno je učiniti isto sa drugim kamenom i vodom.
SIMBOLIKA: ljepota, plodnost, trudnoća, ljubav, krunjenje boga Sunca
SIMBOLI: vatre, kameni krugovi, školjke, cvijeće, mačevi, sunčani satovi, perje
BILJKE: suncokreti, kamilica, lavanda, limun, konoplja, anis, ruža, ljiljani
HRANA: med, svježe povrće, limuni, naranče, buče, mrkve, kruh, alkohol
MIRISI: naranča, cimet, ruža, sandalovina, lavanda, menta, limun
BOJE: zlatna, crvena, žuta, narančasta

PREPORUKA


Na ovaj sabat pokušajte dočekati izlazak ili zalazak Sunca, posjetite roditelje i djecu, poigrajte se sa kućnim ljubimcima, razmislite o stvarima na kojima ste zahvalni i sa kojima ste zadovoljni. Proslavite Sunce sa nekim literarnim ili slikovnim radom, zapalite vatru ili barem svijeću i spalite u njoj papir sa zahvalama i željama ili bacite u nju kamen sa istima. Prošećite kroz prirodu i pogledajte koliko je plodna i divna u ovo doba godine, nađite se sa prijateljima i veselite se, plešite i pjevajte jer ovo je radostan dan kada je potrebno što više se smijati pa ako ništa drugo pogledajte neki humoristični film i dobro se nasmijte. U svojim ritualima bez obzira da li ih radili sami ili sa drugima sjetite se Boga i Boginje, sjetite ih se kao roditelja koji Vas čuvaju i zahvalite im na svemu što imate, pripremite se za žetvu.

                                             

LAMMAS-Lughnasadh


Lammas je posljednji veliki sabat u godini i povezan je sa prvom žetvom, prvom zahvalnošću na onom što smo dobili, na njega ne samo zahvaljujemo nego se i prisjećamo i bivamo svjesni svog truda kojeg smo uložili kako bi sada vidjeli prve rezultate. Kao proslava prve žetve Lammas je dan na koji se nadamo da će čitav urod biti bogat pa pripremo prostore i skladišta za obilje hrane koja dolazi. Na ovaj sabat Bog je u svojoj punoj zrelosti, mudar i iskusan kao i Boginja koja je plodna i vrvi majčinskim osjećajima. U današnje vrijeme ovaj je sabat premalo zastupljen i preolako shvaćen jer mnogi od nas se ne bave poljoprivredom, danas hranu kupujemo, no nekada, bilo je izrazito bitno kakav će početak žetve biti jer pokazivao bi kakva će i čitava žetva biti, odnosno da li će hrane biti ili neće.

POVIJEST


Sama riječ Lughnasadh potječe iz starog irskoga jezika Gaelic u kojemu je prvotno bila Lugnasad pa se u novom irskom jeziku Gaeilge preobrazila u  Lúnasa. Prvi dio riječi Lugh označava ime osmog mjeseca dok násadh predstavlja okupljanje, gozbu i proslavu. Riječ Lughnasadh vezana je i za boga Lugha koji je na ovaj dan napravio gozbu u čast pokojne pomajke Taitiu koja je umrla od iscrpljenosti nakon što je očistila sva polja Irske i pripremila ih za agrikulturu, Lugh je u njenu čast napravio veliku gozbu i sportska natjecanja, a poznat je po svojom vezi sa svim oblicima kreativnosti, sporta i umjetnosti. Drugi naziv za ovaj sabat Lammas dolazi od anglosaksonske riječi hlaefmass koja je predstavljala festival "štruce kruha". Jedan od drevnih običaja jest pravljenje kruha od prve ubrane pšenice i nošenje tog kruha na blagoslov, običaj je preživio i dolazak kršćanstva pa se tako i u kršćanstvu od prve pšenice pravi kruh i nosi na blagoslov, a u ovo vrijeme se blagosljivljaju plodna polja. Na ovaj dan započinjali su i probni brakovi koji bi trajali 11 dana i u kojima bi dvoje ljudi isprobali da li su spremni posvetiti se jedno drugome i da li su dovoljno kompatibilni i snažni u ljubavi da uistinu i pristupe braku. Na Lammas vlasnici farma davali su svojim radnicima poklone, nagrađivajući ih tako za njihov težak rad, jedan od darova bila je i bijela rukavica koju su radnici tada stavljali na štap i nosili je ponosno pokazujući da su njihovi gospodarstveni zadovoljni sa njima i njihovim radom.

VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA


U Izraelu se u ovo vrijeme slavi Shavout koji označava početak žetve, kruh se nosi rabinima na blagoslov, a kuće kite. U Indiji se slavi Onam u čast kralja Mahabalia kojemu se Višna prikazao kao prosjak tražeći od njega hranu i zemlju koje mu je kralj i dao. Na taj dan, u Indiji se ljudi oblače u najsvečaniju odjeću i darivaju prosjake. U staroj nordijskoj kulturi u ovo vrijeme slavi se Thorova žena Sif i njena duga zlatna kosa koja svake godine nanovo raste predstavljajući i žito koje raste. U mnogim zemljama, u čast boga Lugha održavaju se sportska natjecanja i ratne igre, a u Kršćanstvu blagosljivljaju se rodna polja i plodovi, a kasnije u mjesecu slavi uznesenje Marije na nebo.

OBIČAJI


Lammas možete proslaviti na mnoge načine, možete ispeći kruh, napraviti pješčani sat ili Vještičju bocu. U ovo vrijeme izrađuju se lutkice (corn dollys), odlazi se na piknike i dijeli se hrana sa prijateljima. Meditirajte i vizualizirajte završetak projekata koje ste započeli, prikupite kišnicu za magijske radove, a sa njom počnite sa skupljanjem i sušenjem bilja za sljedeću godinu. U svoje radove uvrstite želje i zahvalnost nad prosperitetom. Organizirajte natjecanje u sportskim igrama ili literarnom izričaju, ispletite vjence od luka i češnjaka.
SIMBOLIKA: prosperitet, blagostanje, prva žetva, darežljivost
SIMBOLI: pšenica, košare, med, voće i povrće, kruh, lutkice, vijenci od luka
BILJKE: kukuruz, riža, pšenica, ginseng, akacia, aloa, suncokreti
HRANA: janjetina, riža, kukuruz, kruh i pekarski proizvodi, povrće i voće, bobice, orašasti plodovi
MIRISI: ruža, mirisi bobica, ružmarin, šipak
BOJE: zlatna, smeđa, crvena

PREPORUKA


Ovo je idealno vrijeme za vizualizaciju plodova našeg rada, vodite se tom mišlju što god radili i na koji god način slavili. Vjerujte u sebe, osnažite svoj duh i tijelo i postanite svjesni da možete postići što god želite. Priključite se nekom sportu ili počnite vježbati jogu, povežite se sa svojom duhovnom stranom i radite na svom razvoju. Pogledajte se u ogledalo na Lammas i osnažite svoju ljubav prema samima sebi, vratite vjeru u sebe i snagu misli i odluka. Vi uistinu možete sve, bitno je da toga budete i svjesni.

                                              

MABON - Jesenski ekvinocij

Ravnodnevnice odnosno ekvinociji su dani u godini kada Zemljina os nije nagnuta od Sunca već se Sunce nalazi točno u ravnini sa ekvatorom. Na datume ekvinocija dan i noć su jednako dugački, pogledamo li latinsku riječ equinox, ona u prijevodu znači "jednaka noć". Na ovaj sabat, posljednji u paganskoj godini, slavi se druga žetva, obilje, plodovi našeg rada i pripreme za smrt Bogova. Na Samhain slavimo treću žetvu, smrt i preobražaj, dok se na Mabon pripremamo za završetak jedne godine uživajući u plodovima koje smo ubrali sa vočki, iz polja i vrta. Slavimo jer nema većeg veselja od pogleda na pun stol i drage ljude oko njega, zadovoljni smo sa sobom i svojim životom jer sada gledamo što smo sve u prošloj godini postigli svojim radom i trudom. Uz zahvalnost koju osječamo i ponos, na ovaj dan svjesni smo i ravnoteže u prirodi jer bez obzira što nam je dala plodove, sada počinje sa sušenjem i umiranjem, jednaka duljina dana i noći prepoznaje se i u našim životima kada imamo balans između prošlosti i nada za budućnost, ostvarenog i planiranog, zadovoljstva nad učinjenim i strepnjom pred onim što dolazi.

POVIJEST

U mnogim kulturama, agrikulturalno, ovo je vrijeme zahvalnosti, čak je i američki blagdan "Dan zahvalnosti" prvotno bio 03.09., tek je A.Lincoln prebacio proslavu u jedanesti mjesec. Stari Kelti na ovaj su dan slavili rođenje boga Mabona (velikog sina od velike majke). Majka Modron, čuvarica drugog svijeta, zaštitnica i liječnica rodila je sina Mabona koji je nakon tri noći otet, a spasile su ga najstarije i najmudrije životinje; jelen, ptice kos, sova i orao te riba losos. Osim boga Mabona, na ovaj dan prisječalo se i boga svijetla Lugha koji je poražen od svoga blizanca i alter-ega Tanista, boga tame jer samo na ovaj dan Lugh je slab i podložan porazu. Zanimljiva je poveznica sa astrologijom na ovaj sabat jer Lugh stoji u ravnoteži (jesenski ekvinocij - vaga) sa jednom nogom na kozi (zimski solsticij - ovan), a drugom na kotlu (ljetni solsticij - rak). Njegova žena Blodeuwedd (Djevica) ga izdaje, a on se tada transformira u orla (Škorpion). Lughova smrt predstavlja slabljenje Sunčeve snage, ali i krug života. Drugi pagani, oni koji slijede grčku povijest i vjerovanja na ovaj dan prisječaju se Dioniza, Demetre i Perzefone. Slavi se Oschophoria, festival žetve grožđa i veliča Dioniz bog vina. Muškarci su u procesiji kroz ulice nosili grane vinove loze nakon čega je slijedila hrana i piće za sve okupljene. 

Demetra boginja žita i njena kćer Perzefona slavile su se na Eleusinijskim misterijima održavanim sjeverno od Atene, u gradu Eleusisu. Vjeruje se kako je Demetra u potrazi za svojom kćeri stala u ovome gradu i tamo upoznala kralja i kraljicu čije je sinove odgojila, jednog od njih htjela je učiniti besmrtnim držeći ga iznad svete vatre, no prekinula ju je kraljica nakon čega se Demetra otkrila kao boginja. U gradu je izgrađen hram u njenu čast, a na ovaj dan ona se vrača svom mužu u Had gdje zajedno s njim tuguje nad gubitkom svoje kćeri. Voće koje se kroz povijest najviše vezalo uz ovo vrijeme su jabuke koje predstavljaju mudrost i dug život, mnogi pagani vjeruju da se vrijeme nakon smrti i prije sljedeće inkarnacije provodi u Avalonu, otoku jabuka.

VEZA SA DRUGIM RELIGIJAMA, NARODIMA I OBIČAJIMA

Čitavi mjesec rujan pa tako i Mabon slave mudrost i starost, bogovi su stari, pa tako i u drugim kulturama pronalazimo slavljenje djedova, baka, mudrosti, iskustva. 09.rujna je međunarodni dan baka i djedova koji se prepoznaje u mnogim zemljama svijeta. Židovi 19. rujna slave Rosh Hashanah, židovsku novu godinu na koju se sječaju Adama i Eve, jedan od običaja jest i jedenje jabuka umočenih u med. 25.rujna židovi slave Yom Kippur kojeg smatraju najsvetijim danom kada se obilježava i veliča izmirenje i pokajanje koji se obilježavaju 25 satnom molitvom. 
Kinezi u ovo vrijeme, točnije, 28.rujna slave jesenski festival koji je najsličniji sa paganskim jer se također slavi hrana, zahvalnost, obilje i žetva, a veliki je naglasak na Mjesecu pa se u Kini taj blagdan često naziva i festival Mjeseca. Katolici datumom 8.rujna slave Malu Gospu, blagdan rođenja blažene djevice Marije koju veličaju kao Bogorodicu, Onu koja im je kao djevica začela i rodila Boga, zanimljivo je da Katolici ženu koja rađa Boga ne slave kao boginju već samo kao bogorotkinju dok se u paganizmu Bog također rađa od žene, no ta žena se slavi kao Boginja koja mu je potpuno ravnopravna.

OBIČAJI
Mnogi se običaji vežu uz ovaj blagdan, a većina njih vezana je uz agrikulturu. Pripremamo se za zimu, radimo zimnice, a u prirodi ostavljamo darove životinjama, biljkama i drugim svijetovima. Veselimo se sa najmilijima oko punog stola, skupljaju se i suše biljke i sjeme, radi se vino, peca i odlazi u šetnj u divlju i neistraženu prirodu. Obzirom da se slavi ono što imamo u ravnoteži sa onim što će nam trebati, često se u ovo vrijeme u goste pozivaju susjedi i sa njima se razvija prijateljski odnos kako bi zajedno lakše prebrodili zimu, prijateljstva se sklapaju i na drugim područjima, a paganizam se otvara prema široj zajednici pa je tako dosta uobičajeno da se upravo u vrijeme Mabona pagani odlučuju podijeliti svoja vjerska uvjerenja sa obitelji i prijateljima. U mnogim zemljama na Mabon se slavi i PPD - Pagan Pride Day. Jedan od najčešćih ukrasa za Mabon je božje oko. Bog na Mabon odlazi umrijeti, no simbolično se okom prikazuje da je on uvijek tu, reinkarnira se i nikada ne nestaje, pa nas njegovo oko uvijek gleda. Potrebna su vam dva štapa jednake duljine i konac u bojama Mabona koji ćete vezati oko štapova praveći rombove.

SIMBOLIKA: druga žetva, dualnost, ravnoteža, obilje, zahvalnost
SIMBOLI: vino, žirevi, žito, jabuke, grožđe, suho lišće
BILJKE: hrast, ljeska, kadulja, duhan, bršljan
HRANA: svježe voće i povrće doneseno iz vrta, sjemenke i orašasti plodovi, pekarski proizvodi, vina
MIRISI: cedar, bor, jabuka, mirta, kadulja
BOJE: smeđa, crvena, narančasta, tamno zelena


PREPORUKA

Pozovite prijatelje, obitelj i sve drage ljude, slavite. Slavite obilje i drugu žetvu oko bogatog stola. Prisjetite se svega što ste napravili i dobili u zadnjih godinu dana i pripremajte se polako za zimu. Pjevajte i plešite, veselite se i uživajte u plodovima svog rada. Proslavite kraj godine sa osmijehom na licu i veseljem i sjetom u srcu. Želim vam blagoslovljenu drugu žetvu, neka Vam je blagoslovljen Mabon! )O(




                                              

EMOCIJE VEZANE UZ SABATE
Na svim sabatima osjećamo ljubav, radost i zahvalnost, ali postoje i neke specifičnosti…

Yule – nada
Bog se rodio, pobijeđeni su strah i propast. Tama i kaos su najsnažniji, ali je svjetlo ipak pobijedilo. Bog je još slab i bespomoćan, kao malo dijete, ali navješćuje novi procvat.
Imbolc – iskrenost
Bog je malo dijete, čisto, nevino, razigrano, maštovito i naravno – iskreno. Nada raste i novi procvat posve je izvjestan 
Ostara – strast
Bog je u ranoj mladosti, tjelesni užici se bude, zanima se za tjelesne čari, otkriva svoju spolnost i uživa s nimfama. 
Beltane – radost
Svaka je svadba jedan od najradosnijih trenutaka. Što tek reći za božansku svadbu? Cijeli je svemir radostan! Ovo je blagdan kada se možemo posve „otkačiti“… pjevati i plesati do zore, skakati od sreće, zaboraviti na sve probleme.
Litha – ponos
Bog je na vrhuncu svoje moći. Iskazuje svoj dignitet, čast, moć i snagu. Trenutačno ne mora ništa raditi jer smo na pola puta od kraja sjetve do početka žetve. Možemo opušteno čekati da plodovi sazriju, pa se možemo „šepuriti kao paunovi“ i u sebi otkriti najveće potencijale.
Lammas – zahvalnost
Prva je žetva, pa smo beskrajno zahvalni Ocu i Majci na plodovima. Ponosni smo na vlastiti rad, na svoje sposobnosti i na znanju kako preživjeti i opstati. Plodovi nas zbližavaju, pa je dobro vrijeme za okupljanje obitelji, rodbine i prijatelja. Razmjenjujemo plodove i solidarni smo jedni s drugima.
Mabon – sjeta
Bog umire, ulazimo u tamni dio godine, pa osjećamo sjetu, nostalgiju i čežnju za ponovnim povratkom svjetlosti. Istodobno, i u ovom blagdanu osjećamo neizmjernu zahvalnost na drugoj žetvi i berbi. U jeku smo žetvenog perioda pa uživamo u obilju plodova.
Samhain – strah
Bog se javlja iz svijeta mrtvih, svijeta naših predaka, Samerlenda. O njemu ne znamo ništa, možemo samo nagađati. Prirodno se budi strah od nepoznatog. Osjećamo jezu. NAPOMENA: To nije onaj zlonamjerni manipulativni strah svojstven pokvarenim ljudskim umovima. To je onaj prirodni strah koji je naš saveznik jer nas poziva na oprez i odgovornost, tj. na promišljanje o vlastitim postupcima od kojih ćemo neminovno imati reakcije. Kaže se da je Samhain Beltaneov „tamni brat blizanac“ (u Kolu godine su u opoziciji). 

I tako opet dolazimo do Yulea… simbolički možemo reći da je nada jedini osjećaj koji je jači od straha. Yule je pobjeda na Samhainom.